Skip to content

Šta je to blagajna

Osnovni pojam blagajne i blagajničkog poslovanja u skladu sa Zakonom o računovodstvu

Prema Zakonu o računovodstvu, novčana sredstva obuhvataju gotov novac i depozite koji se drže na računima kod banaka. Plaćanja i naplate privrednih društava mogu biti:

  • Gotovinska – transakcije koje se obavljaju u gotovini
  • Bezgotovinska – transakcije koje se obavljaju preko bankovnih računa ili elektronskim putem

Blagajničko poslovanje uključuje aktivnosti kao što su primanje, čuvanje i izdavanje gotovine, vođenje blagajničke evidencije i čuvanje blagajničkih dokumenata. Takođe, može uključivati primanje i čuvanje menica i čekova, kao i praćenje naplata putem platnih i kreditnih kartica, iako te aktivnosti ne spadaju u gotovinska plaćanja.

Blagajničko poslovanje je regulisano sledećim propisima: Zakon o platnom prometu (2002. godina, sa izmenama do 2014. godine) Pravilnik o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem u dinarima za pravna lica i preduzetnike Interni akti privrednog društva

Blagajnički maksimum je najveći iznos gotovine koji se može držati u blagajni na kraju radnog dana. Iako zakon i pravilnik ne propisuju ovaj iznos, on se određuje internim aktima kompanije. Gotovina iz blagajne mora biti uplaćena na tekući račun najkasnije u roku od sedam radnih dana, ukoliko je ostvarena uplata (npr. uplata pazara).

Blagajna je posebno odeljenje unutar finansijske ili računovodstvene službe koje upravlja gotovinskim transakcijama. Ona se po pravilu nalazi u posebno obezbeđenoj prostoriji, a gotovina se čuva u sigurnosnim kasama sa bravama.

Blagajnik je osoba zadužena za blagajničko poslovanje i mora biti od poverenja. U većim preduzećima mogu postojati glavna blagajna i pomoćne blagajne, kao što su blagajne prodavnica, stovarišta, ili transporta. Ako preduzeće posluje i sa devizama, dinarska i devizna blagajna moraju biti odvojene.

Primer:

Veliko preduzeće može imati jednu centralnu blagajnu za administrativne potrebe, ali i dodatne blagajne u maloprodajnim objektima. Na kraju dana, novac iz pomoćnih blagajni mora se preneti u glavnu blagajnu ili na tekući račun.

Pre isplate ili naplate iz blagajne, obavezno se vrši kontrola originalnih dokumenata. Postoje tri vrste kontrole:

  1. Formalna kontrola – dokument se proverava da li je ispravno popunjen i da li sadrži sve potrebne podatke.
  2. Računska kontrola – proverava se tačnost svih brojki i matematičkih proračuna.
  3. Suštinska kontrola – proverava se tačnost unetih podataka, kao što su vrste, količine i cene.

Dokumenta koja se koriste pri naplati novca u blagajnu:

Section titled “Dokumenta koja se koriste pri naplati novca u blagajnu:”
  • Blagajnički nalog za naplatu
  • Priznanica
  • Gotovinski račun
  • Nalog za isplatu sa tekućeg računa

Primer:

Kada preduzeće podiže gotovinu sa tekućeg računa, kontrolor prvo proverava dokumentaciju (račune, naloge), nakon čega blagajnik obavlja isplatu. U većim preduzećima kontrolor obično daje i pismeni nalog da se naplata ili isplata može izvršiti.

Nalodavna dokumenta olakšavaju blagajničke transakcije i mogu se razlikovati po boji, kako bi se minimizovale greške. Na primer, nalozi za naplatu i isplatu su često različitih boja.

Pravdajuća dokumenta predstavljaju osnov za naplatu ili isplatu. Najčešća dokumenta za naplatu novca u blagajni su:

  • Gotovinski ili blagajnički ček
  • Račun za prodatu robu ili usluge
  • Priznanica za primljen novac
  • Uplatnica

Pri isplati novca iz blagajne, najčešće se koriste sledeća pravdajuća dokumenta:

  • Račun za kupljenu robu ili usluge
  • Isplatna lista zarada
  • Putni nalog i putni račun
  • Poštanska uplatnica

Primer

Ako preduzeće plaća zaposlenima dnevnice za službeni put, putni nalog i putni račun predstavljaju pravdajuća dokumenta za isplatu iz blagajne.

Blagajničko poslovanje je kompleksan i strogo regulisan proces, koji zahteva precizno vođenje evidencije i poštovanje svih zakonskih propisa. Organizacija blagajne i kontrola knjigovodstvene dokumentacije ključni su za uspešno i bezbedno poslovanje sa gotovinom.